marasSolar Panel System domaći je proizvođač premium solarnih panela G-Solar koje uglavnom plasira na tržište EU, a najviše u Njemačku. Proizvodnja je locirana u poslovnoj zoni Dugopolje kod Splita, a tvrtka nudi i gotova tehnička rješenja za projekte većih solarnih elektrana po sistemu ključ u ruke. Sa Zvonkom Marasom, direktorom tvrtke Solar Panel System, razgovarali smo o primjeni obnovljivih izvora energije, cijenama i isplativosti solarnih sustava te velikom interesu američkog tržišta za proizvode ove domaće tvrtke. 

Europska unija je u svojim energetskim planovima do 2030. zacrtala da će udio obnovljivih izvora energije iznositi najmanje 27 posto. Kakve su trenutne brojke u EU i Hrvatskoj po tom pitanju i smatrate li da je plan EU preambiciozan? 

Energetski planovi EU jesu ambiciozni, ali u svakom slučaju i ostvarivi. Smanjenje stakleničkih plinova za 40 % u odnosu na razinu iz 1990. godine, povećanje energetske učinkovitosti za 30 %, te minimalno 27% udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji električne energije do 2030. predstavlja veliki izazov za sve države članice EU. Pri tome je najvažnije da je postignut konsenzus zemalja članica oko dostizanja navedenih ciljeva kao i činjenica da smo i mi građani, kao potrošači energije, konačno postali svjesni neophodnosti očuvanja okoline u kojoj živimo. Trenutni udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji država članica EU je oko 15% i svake se godine značajno povećava. Njemačka je već sad premašila plan od 20% ukupne potrošnje iz OIE, koji je bio predviđen za period do 2020. godine. Hrvatska se kreće u okvirima europskog prosjeka, mada je po nekim podacima daleko ispod njega, ovisno o metodologiji izračuna. U svakom slučaju, proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana je daleko manja od europskog prosjeka, a pogotovo uzimajući u obzir povoljan geografski položaj naše zemlje za korištenje energije sunca. Upravo zbog toga fotonaponski sustavi će biti generatori bržeg razvoja OIE u Hrvatskoj.

Koji su po vama glavni mehanizmi koji garantiraju napredak u smjeru smanjenja emisija štetnih plinova i rasta udjela obnovljivih izvora energije? 
Ako govorimo o smanjenju emisije stakleničkih plinova po osnovi rasta udjela obnovljivih izvora energije, u svakom slučaju treba zadržati određeni sustav državnih potpora proizvođačima iz OIE. Visina potpora po proizvedenom KWh iz OIE se svake godine značajno smanjuje pa se sa istim ukupnim iznosom državnih potpora postiže puno brži rast instaliranih kapaciteta u OIE. Napominjemo da se očekuje značajan rast cijene CO2/toni pa će i taj segment trgovanja CO2 certifikatima povećati isplativost ulaganja u OIE.

Posljednjih godina pala je cijena solarnih sustava. Je li to povećalo njezinu primjenu i isplativost? 
Cijene solarnih fotonaponskih sustava proteklih su godina značajno pale. Ulaganja po 1 kW snage su danas čak 2-3 puta manja nego prije samo pet godina. Cijene opreme i dalje padaju, s tim da u posljednje dvije godine pad više nije tako snažan, dijelom i zbog antidampinških carina koje je EU uvela prema proizvođačima iz Kine sa ciljem zaštite domaće europske proizvodnje. Kad uspoređujemo pad cijena po komponentama solarnog sustava, vidljivo je da je danas pad cijena fotonaponskih modula minimalan, dijelom i zbog jačanja dolara u odnosu na euro, dok se nastavlja pad cijena pretvarača (invertera). Naravno da ovaj pad cijena solarnih fotonaponskih sustava značajno pojeftinjuje proizvodnju struje iz istih i samim time djeluje na značajan rast primjene fotonaponskih sustava. Cijena 1 kWh struje proizvedenog iz fotonaponskog sustava većeg od 1 MW već sada se približava tržišnoj cijeni struje iz fosilnih izvora. Može se očekivati da će proizvodnja iz fotonaponskih sustava u nekim državama EU biti isplativa bez ikakvih državnih potpora već za godinu, dvije. Osim toga, važeći trend u svim državama članicama EU je poticanje investicija u OIE za vlastitu potrošnju, na mjestu proizvodnje i to prije svega za sustave sa manjom instaliranom snagom, a to su upravo karakteristike fotonaponskih sustava. Tako i naš novi Zakon o OIE, koji je upravo u saborskoj proceduri i trebao bi stupiti na snagu od 1. siječnja sljedeće godine, donosi značajan poticaj razvoju manjih fotonaponskih sustava.

U mnogim zemljama postoji praksa postavljanja fotonaponskih panela na komercijalnim građevinama. Kako mi stojimo po tom pitanju i kakve dobrobiti donosi ta praksa?
Poticanje proizvodnje struje iz OIE na mjestu potrošnje donosi i promjenu postavljanja fotonaponskih sustava na komercijalnim građevinama. Uzmemo li u obzir da proizvodne hale, velike hladnjače, poslovne zgrade, šoping centri, hoteli itd. trebaju velike količine struje za vlastitu potrošnju, a istovremeno raspolažu s velikim krovnim površinama za montažu solarnih fotonaponskih sustava, postaju idealna mjesta za ulaganje u fotonaponske sustave sa vrlo kratkim rokom povrata investicije. Postoje i takozvani ‘building integrated’ sustavi gdje je fotonaponski sustav u potpunosti uklopljen u gradnju komercijalne građevine i oni su korak naprijed jer se rade zajedno sa građevinom. Primjer je poslovna zgrada s velikom ostakljenom površinom gdje se u zatamnjenom dijelu staklene površine nalaze ugrađeni solarni moduli. Za brži razvoj ovih sustava bit će potrebna bolja suradnja arhitekata i projektanata za fotonaponske sustave.

U srpnju ste sudjelovali na Intersolaru North America, najvećem skupu američke solarne energije. Jeste li ugovorili neke poslove na američkom tržištu? 
Ove godine od 10. do 12. lipnja predstavili smo se kao jedini izlagači iz Hrvatske, na sajmu Intersolar u Münchenu. Nakon toga bili smo prisutni i na Intersolaru North America u San Franciscu. Američko tržište fotonaponskih sustava ove godine doživljava svoj nagli rast, naročito na Zapadnoj obali Amerike. Sajam je pobudio veliki interes i imali smo mnogo kontakata od kojih očekujemo da će se mnogi realizirati kroz uspješnu poslovnu suradnju.

Izvor: Poslovni dnevnik