Hrvatska zahvaljujući svojem geografskom položaju ima vrlo povoljne uvjete za iskorištavanje sunčeve energije. S preko 2600 sunčanih sati, insolacija (vremensko razdoblje sa izravnim sunčevim ozračenjem) je najveća u srednjoj i južnoj Dalmaciji, što može rezultirati godišnjom proizvodnjom fotonaponskog sustava do 1330 kWh po instaliranom kWp snage. Koliko su ti prirodni uvjeti iskorišteni na Jadranu te koje bi sve dobrobiti primjena solarne energija donijela domaćem turizmu?
Unatoč činjenici da veći dio zemlje, posebno Jadran, ima vrlo dobre uvjete za iskorištavanje sunčeve energije, da EU propisuje rast udjela obnovljivih izvora energije te da je cijena fotonaponskih sustava 2 do 3 puta manja nego prije pet godina, čini se kako je taj potencijal u Hrvatskoj još uvijek neiskorišten. Zašto?
Postoji više čimbenika za nedovoljnu iskorištenost sunčeve energije. Prije svega, to je nedovoljna informiranost potencijalnih ulagača o svim mogućnostima korištenja poticaja. Manjak je i edukacije o prednostima fotonaponskih sustava. Kroz razne seminare, kongrese i direktne prezentacije moguće je educirati sve potencijalne ulagače o svrsi ulaganja u obnovljive izvore energije, kako o ekonomskim razlozima, marketinškom učinku tako i pozitivnom utjecaju na okoliš smanjenjem emisije CO2. Istovremeno, potencijalni investitori informiraju se i o svim aktualnim javnim pozivima za dodjelu poticaja te o mjerama koje su u pripremi. Potpore države za projekte energetske učinkovitosti, kao važan čimbenik za iskorištavanje ogromnog potencijala sunčeve energije trebaju biti veće, direktnije, jednostavnije, brže i bolje iskomunicirane. Trebaju ići prvenstveno prema onim subjektima koji daju najbrže rezultate, a to su gospodarski subjekti i građanstvo. Premalo ulaganje u projekte solarnih elektrana uzrokovano je i nedostatkom stručnih kadrova za projektiranje i izgradnju solarnih elektrana.
Kao što je već spomenuto, najbolji geografski potencijal za iskorištavanje sunčeve energije ima priobalno područje. Kako se na Jadranu odvija najveći dio turističe aktivnosti samo po sebi nameće se pitanje na koji se način sunčeva energije može iskoristiti u sektoru turizma?
Velika osunčanost i samim time velika proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana predstavlja veliku prednost za investiranje u solarne elektrane baš u priobalju i na otocima. Ljetni turizam koji je kod nas dominantan i tijekom kojeg se značajno povećava potrošnja električne energije izvrsno se poklapa s raspoloživošću energije sunca u tom razdoblju. Važno je spomenuti i energetsku neovisnost te mogućnost korištenja električne energije proizvedene iz solarnih elektrana i na područjima gdje opskrba konvencionalnom električnom energijom nije moguća. Prednosti korištenja fotonaponskih sustava su višestruke. Sunčeva energija je besplatna i praktički neiscrpna, tehnologija pretvorbe energije je čista i ne stvara buku, karakterizira ju visoka pouzdanost i mali troškovi održavanja, moguće je napajanje potrošača na mjestima gdje nema izgrađenog elektroenergetskog sustava, a bitan je i dugogodišnji vijek trajanja fotonaponskih modula, najmanje 25 godina.
Što se po tom pitanju čini kod nas i kolika je važnost dana energetskoj učinkovitosti u turističkoj strategiji Hrvatske?
Strategija razvoja turizma Hrvatske daje relativno veliku važnost energetskoj učinkovitosti, međutim, jako malo se napravilo u praksi. Prošle godine, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost davao je potpore za izgradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije na objektima turističke namjene u iznosu od 40% do 80% ukupne investicije. Zbog nedostatka komunikacije i nedovoljne informiranosti odaziv nije bio na očekivanom nivou. Očekujemo da će slični poticaji za turistički sektor biti osigurani i ove godine i to u još većem iznosu.
Može li se na ulaganje u solarnu energiju gledati i kao na dodanu vrijednost u podizanju atraktivnosti turističke destinacije?
Svakako. U svijetu je sve veći broj hotela koji provođenje mjera zaštite okoliša koriste u promidžbene svrhe. Postoje čitavi lanci hotela koji grade prepoznatljive ‘brendove’ – 100% obnovljivi, neutralni u pogledu ispuštanja CO2 i slično, čime privlače ciljanu kategoriju gostiju. Prema istraživanjima koje je proveo Gfk u Njemačkoj 33% kućanstava koja redovito putuju na odmore uzima u obzir faktore utjecaja na okoliš, a više od 40% socijalno osjetljivih gostiju je spremno platiti više na temelju ekoloških aspekata hotela i njihovog utjecaja na okoliš (do 8%). Znači, osim ekonomskih razloga i društvene odgovornosti kroz održivi razvoj, vrlo bitan je i marketinški efekt.
Hajdemo malo o konkretnim brojkama. Možete li primjerice reći koliko bi neki prosječan hotel na Jadranu morao uložiti u fotonaposnske sustave i koliko bi trajao povrat investicije?
Sama investicija ovisi o veličini objekta i postojećoj energetskoj bilanci. Na primjer, investicija u solarnu elektranu od 50 KWp uz poticaj na investiciju od 60% (primjer kad se objekt nalazi na 2. skupini otoka) i korištenje proizvedene električne energije za vlastitu potrošnju, vrati se za samo tri godine.
Kakva je prilagođenost G-Solar sustava specifičnim uvjetima u primorskim krajevima i u kojem smjeru ide razvoj solarne tehnologije?
G-Solar fotonaponski paneli isključivo su A klase te se odlikuju vrhunskim karakteristikama i visokom proizvodnjom u odnosu na konkurenciju. G-Solar sustavi za montažu ili podkonstrukcija izrađeni su od eloksiranog aluminija i otporni su na koroziju i u specifičnim uvjetima u priobalju. Solarna tehnologija značajno je napredovala posljednjih deset godina s najvećim naglaskom na korištenju materijala koji omogućava veću učinkovitost iskorištenja sunčeve energije, a istovremeno je i cijena znatno pala. Naravno da ovaj pad cijena solarnih fotonaponskih sustava značajno pojeftinjuje proizvodnju struje iz istih i samim time djeluje na veliki rast primjene fotonaponskih sustava. Za očekivati je da će proizvodnja struje iz fotonaponskog sustava na većim poljima biti komercijalno isplativa bez ikakvih poticaja već iduće godine.
Izvor: Poslovni dnevnik, 29.travnja 2016.